Prošli smo tjedan započeli s uvidom u česte jezične greške u hrvatskom jeziku koje većina govornika čini svjesno ili nesvjesno. Nastavljamo i ovaj tjedan s novih pet jezičnih grešaka. U nadi da ćemo pridonijeti tečnijem i pravilnijem izražavanju na materinskom jeziku, prepuštavamo vas jezičnim avanturama.
Postavili smo vam pitanje s mature iz Hrvatskog jezika prošli tjedan, a rješenje objavljujemo u nastavku.
U kojoj je od sljedećih rečenica istaknuti primjer napisan u skladu s pravilima o sastavljenome i nesastavljenome pisanju riječi?
A. Završio sam školovanje za eko savjetnika.
B. Nema mnogo eko – savjetnika na tržištu rada.
C. Zanimanje eko-savjetnika danas je vrlo traženo.
D. Raspisan je natječaj za radno mjesto ekosavjetnika.
Hrvatski jezik – viša razina (ljetni rok 2019./2020.)
Točan je odgovor D. (Raspisan je natječaj za radno mjesto ekosavjetnika.) Naime, u hrvatskom se jeziku riječi koje su nastale dodavanjem prefiksoida pišu sastavljeno. Ovo se poglavito odnosi na strane prefiksoide (npr. agro-, audio-, eko-, foto-, hiper-, mikro-, video- i dr.). Tako će se riječi agroklub, audiozapis, ekosavjetnik, fotoaparat, hipertenzija, mikrobiologija, videouređaj i sl. pisati sastavljeno.
Ne znam ili neznam
Ostajemo na području sastavljenog i nesastavljenog pisanja riječi. Čestica ne strah je i trepet velikom broju govornika hrvatskog jezika koji ne znaju kad česticu ne pisati sastavljeno s riječju koja dolazi iza nje, a kad ne. Boljku zadaje i činjenica da je čestica ne prednaglasnica (nema svoj naglasak, stoga se naslanja na riječ iza sebe i s njom čini naglasnu cjelinu) i zbog toga nam se može učiniti kako bismo sve trebali pisati sastavljeno. Međutim, postoje različita pravila za različite vrste riječi.
Čestica ne piše se s imenicima, pridjevima i prilozima sastavljeno. Tako će se riječi neznanje, nelijep i nerado pisati sastavljeno.
Čestica ne piše se s glagolima odvojeno u svakom glagolskom obliku pojedinog glagola. Tako će se niječni oblici glagola poput ne znam, ne znajući, ne napisavši, ne lažući, ne govoriti, ne bih, ne bismo pisati odvojeno.
Od ovog pravila postoje iznimke koje valja upamtiti:
- niječni oblici prezenta pomoćnog glagola htjeti (neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće)
- niječni oblici prezenta pomoćnog glagola biti (nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu)
- glagoli koji u osnovi imaju ne (nestati, nemati, nedostajati i sl.).
Maleni detalj koji ne smijemo izostaviti. U slučaju da se etniku (imenu stanovnika) koji se uvijek piše velikim početnim slovom doda ne-, pisat će se malim početnim slovom.
Uočimo razliku na sljedećim primjerima:
Ja sam Hrvat. (etnik bez prefiksa ne-)
Govorio je za sebe da je nehrvat. (etnik s prefiksom ne-)
Decimalna točka ili decimalni zarez
Da, postoji ono što je ispravno i u ovome slučaju! Decimalna točka ne postoji, već se decimalni brojevi pišu sa zarezom bez razmaka među brojkama. Tako će biti ispravno 7,5, a ne 7.5 ili 7 , 5.
Što se tiče pisanja bjeline ili točke u cijelim brojevima, Hrvatski pravopis daje sljedeća rješenja.
Bjelina se bilježi između mjesta stotice i tisućice (kad je broj veći od 10 000), stotisućice i milijuna itd. (879 272 272)
Katkad se radi preglednosti u financijskom poslovanju u velikim brojevima može pisati točka (859.690.189).
U matematici je dopušteno pisanje bjeline između stotica i tisućica u brojevima manjim od 10 000 (9 999, 5 321).
Zaspim ili zaspem
Sljedeći su glagoli paronimi. Paronimi su leksemi sličnog zvučanja, izgovora ili pak pisanja, a različitog značenja. Takvi su i glagoli zaspim i zaspem.
Zaspim je prezent u trećem licu jednine glagola čiji je infinitiv zaspati (iz budnog stanja prijeći u san, početi spavati).
Zaspem je prezent u trećem licu jednine glagola čiji je infitiv zasuti (zatrpati čime sipkim).
Nejednakost u značenjima vidljiva je u sljedećim rečenicama:
Kad navečer legnem u krevet, odmah zaspim. (od glagola zaspati)
Dođi ću kad zaspeš ulicu. (od glagola zasuti)
Odmarati ili odmarati se
Iako se na prvi pogled ova dva glagola čine istima, postoji malena razlika u njihovu korištenju. Razlikuju se po predmetu radnje. Odmarati je prijelazni glagol, a odmarati se jest povratni glagol.
Mali podsjetnik: glagoli se po predmetu radnje dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne glagole. Prijelazni imaju uza se objekt u akuzativu (pisati pismo), neprijelazni nemaju uza se objekt u akuzativu (hodati cestom), a povratni imaju uza se riječcu se. Povratni se glagoli dijele na prave povratne glagole (oblačiti se), neprave povratne glagole (smijati se) i uzajamnopovratne glagole (rukovati se), no ova podjela nije od tolike važnosti u objašnjenju sljedećeg jezičnog problema.
Glagolom odmarati koristimo se ako uza nj stoji koji dio tijela, tj. objekt (Odmaram noge.).
Glagolom odmarati se koristimo se ako uza nj ne stoji objekt (Odmaram se.).
Do greške dolazi kad se koristimo glagolom odmarati iako on uza se nema objekt. Neispravno je tako reći Cijeli ću dan odmarati., a ispravno je reći Cijeli ću se dan odmarati.
Zarez i priložne oznake
Zarez, prava mala noćna mora hrvatskog pravopisa. Stavlja se i ondje gdje je prijeko potreban i ondje gdje ga ni u ludilu ne bi trebalo staviti. Zarez je pravopisni znak koji ima veliki značaj u rečenici jer može uvelike promijeniti njezino značenje, no time ćemo se baviti u nekom od sljedećih objava.
Ovdje govorimo o zarezu u rečenici u kojoj se nalazi priložna oznaka. Priložna je oznaka jedan od samostalnih rečeničnih članova kojom se izriče okolnost onoga što je izrečeno predikatom (Hodam brzo., Jučer si došao., Zvali su ih u pomoć., Rasplakali smo se do suza.).
Izdvojit ćemo pravila o pisanju zareza vezana uz priložne oznake.
Zarez se piše:
- kad se datum nalazi iza oznake mjesta u nominativu (Split, 11. ožujka 2022.)
- između istoznačnih priložnih oznaka (Živim u glavnome gradu, Zagrebu.).
Zarez se ne piše:
- iza priložne oznake kojom počinje rečenica (Unatoč tome oni su došli na predavanje.)
- između priložnih oznaka koje nisu istoznačne (Vidio sam te jučer u školi.)
- kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnom izrazu (U Splitu 11. ožujka 2022.).
Pravila o pisanju datuma i priložnih oznaka mjesta valjalo bi posebno proučiti jer su to česte greške u administrativnim tekstovima.
Pitanje s državne mature
Pokušajte odgovoriti na pitanje s mature iz Hrvatskog jezika. Rješenje i objašnjenje objavit ćemo u sljedećem dijelu jezičnih pogrešaka.
U kojemu je od sljedećih primjera točan instrumental jednine?
A. muž > mužom
B. nos > nosem
C. plač > plačom
D. plašt > plaštem
Hrvatski jezik – viša razina (ljetni rok 2018./2019.)
