Razina nepismenosti među hrvatskim stanovništvom raste iz godine u godinu. Zamjetno je i sve veće narušavanje čistoće hrvatskog jezika ubacivanjem stranih riječi u pojedinčev govor. Ovakav se problem posebno pojavljuje u govoru mlađih naraštaja. Muku muče i sami političari, novinari, profesori i dr. koji rabeći pregršt anglizama te riječi iz dijalekta i idiolekta, daju itekako loš primjer svojim sugovornicima. Hrvatski standardni jezik jest izrazito složen, njegova je gramatička i pravopisna građa usavršena do samih detalja, no govornici uporno griješe koristeći se izrazima koji u hrvatskom standradnom jeziku nisu dobrodošli. Svaki tjedan objavljivat ćemo pet jezičnih pogrešaka koje smatramo čestima u svakodnevnom govoru. U nadi da ćemo pridonijeti tečnijem i pravilnijem izražavanju na materinskom jeziku, prepuštavamo Vas jezičnim avanturama.
Sljedeći/slijedeći
Odmah započinjemo s nedoumicom koja to uopće ne bi trebala biti. Ovdje se radi o dvama potpuno različitim značenjima koje valja razlikovati. Sljedeći je pridjev i pojavljuje se u značenjima koji slijedi, koji je na redu; idući, naredni. Slijedeći je glagolski prilog sadašnji i dolazi od glagola slijediti. Ne smijemo upotrebljavati sljedeći kao glagolski pridjev sadašnji ili slijedeći kao pridjev.
Nejednakost u značenjima vidljiva je u sljedećim primjerima:
Slijedeći Ivana pronašao sam put do kuće. (Dok sam slijedio Ivana, pronašao sam put do kuće.)
Idemo u Španjolsku sljedeće godine. (Idemo u Španjolsku iduće godine.)
S/sa
Ne postoji osoba koja se jednom nije zapitala treba li ispred imenice doći prijedlog s ili sa. Mnogima je ovaj jezični problem noćna mora, ali pravila o pisanju i izgovoru jesu vrlo jednostavna. Prijedlogom sa koristit ćemo se kada riječ uza koju stoji počinje suglasnicima s, š, z, ž (sa ženom, sa šarenom haljinom, sa zmijom, sa sestrom). Prijedlogom sa koristit ćemo se i ako riječ uz prijedlog počinje teže izgovorljivim glasovnim skupinama kao ks, ps, pš (sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom). Također, ispred instrumentala osobne zamjenica ja (mnom) koristimo se prijedlogom sa (sa mnom). U svim ostalim slučajevima upotrebljava se prijedlog s.
Nejednakost je vidljiva u sljedećim primjerima:
Želim se igrati s tobom/bratom/prijateljem.
Želiš se igrati sa sestrom/Ksenijom/psom/mnom.
Budući da/pošto
Ne, ova dva veznika nisu ni približno ista. Svaki ima svoje značenje i ne smije ih se upotrebljavati u istom značenju. Budući da jest uzročni veznik. Pojavljivat će se samo u uzročnim rečenicama (i to samo u inverziji). Pošto je vremenski veznik i zamjenjiv je s nakon što. Pojavljivat će se samo u vremenskim rečenicama, a ne u uzročnim.
Nejednakost u značenjima vidljiva je u sljedećim primjerima:
Budući da nisi došao na vrijeme, igru smo započeli bez tebe. (Igru smo započeli bez tebe zato što nisi došao.)
Pošto dođeš, operi ruke. (Nakon što dođeš, operi ruke.)
Futur prvi
Futur prvi jedno je od dvaju budućih vremena. Složeno je glagolsko vrijeme, tj. sastoji se od više riječi. Futur prvi tvori se od nenaglašenog oblika nesvršenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola. U nekim se slučajevima izostavlja završno infinitivno i. Ako je na prvom mjestu infinitiv, a nakon njega pomoćni glagol htjeti, završno se infinitivno i izostavlja (vidjet ću, napisat ću). U obrnutom se poretku završno infinitivno i ne gubi (ću vidjeti, ću napisati). Ovo vrijedi samo za glagole koji u infinitivu završavaju na -ti, a ne vrijedi za glagole koji završavaju na -ći.
Prikažimo ova pravila na primjerima:
Pogledat ću film sljedeće subote. (infinitiv + pom. gl. htjeti = krnji infinitiv)
On je rekao da će pogledati film sljedeće subote. (pom. gl. htjeti + infinitiv = infinitiv)
Reći ću ti nešto. (Uvijek u istom obliku.)
Ti ćeš ispeći kolač. (Uvijek u istom obliku.)
Koronavirus
U javnom se prostoru pojavljuje više inačica imena ove zarazne bolesti kao što su korona virus, koronavirus, coronavirus, Koronavirus i sl., no točan je samo jedan oblik. Prema pravilu pisanja stručnih naziva malim početnim slovom pišu se svi jednorječni izrazi i svi višerječni izrazi osim riječi koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena, npr. virus Zapanog Nila / zapadnonilski virus. Ovo se pravilo odnosi i na uzročnika aktualne epidemije čiji je latinski naziv Coronavirus. U hrvatskom se standardom jeziku preporučuje pisati kao koronavirus, tj. fonetizirano i malim početnim slovom. Ova se riječ može sklanjati, a s obzirom na to da koronavirus nije samo jedan, nego ih ima više, dopušten je i množinski oblik koronavirusi.
Pitanje s državne mature
Pokušajte odgovoriti na pitanje s mature iz Hrvatskog jezika. Rješenje i objašnjenje objavit ćemo u sljedećem dijelu jezičnih pogrešaka.
U kojoj je od sljedećih rečenica istaknuti primjer napisan u skladu s pravilima o sastavljenome i nesastavljenome pisanju riječi?
A. Završio sam školovanje za eko savjetnika.
B. Nema mnogo eko – savjetnika na tržištu rada.
C. Zanimanje eko-savjetnika danas je vrlo traženo.
D. Raspisan je natječaj za radno mjesto ekosavjetnika.
Hrvatski jezik – viša razina (ljetni rok 2019./2020.)
