Vatroslav Škare profesor je marketinga, autor i konzultant specijaliziran za upravljanje proizvodima i markama, marketing usluga i digitalni marketing. Gostujući je profesor i gost predavač na nekoliko sveučilišta u inozemstvu. Savjetuje hrvatske i međunarodne tvrtke u raznim djelatnostima, uključujući turizam, maloprodaju, izdavaštvo i medije, ICT i nekretnine te je povremeni govornik na poslovnim konferencijama i događajima. Ljubazno se odazvao našem pozivu da se vrati u svoju gimnaziju i sadašnjim gimnazijalcima, a moguće i svojim budućim studentima, podijeli svoja sjećanja i iskustva sa svog puta „od učionice do zvijezda“.
Kako se osjećate u svojoj gimnaziji nakon toliko godina?
Ponovni dolazak u moju gimnaziju pobudio mi je čitav niz sjećanja i lijepih emocija. Sjećam se da je u moje vrijeme došla jedna mlada ekipa nastavnika punih optimizma i motivacije, a tu je bila i stara garda koja je jednako tako bila oduševljena činjenicom da će prije svog odlaska u mirovinu imati priliku predavati u gimnazijskim programima. Osjećala se jedna stvarno dobra atmosfera. U to vrijeme pola je škole bilo prazno jer su se svi razredi formirali tek kad smo mi došli u četvrti razred. Tada nije bilo Instagrama i društvenih mreža pa nam je gađanje kredama bila glavna zabava preko malih odmora. Da su mi to bili jedni od najljepših dana u životu, shvatio sam tek nakon 15-ak godina. Ne mogu vjerovati da će za tri godine biti već 30 godina od naše mature….
Zašto ste izabrali fakultet u Zagrebu, a ne u rodnome Splitu?
Nakon završetka gimnazije otisnuo sam se na fakultet u Zagreb jer sam se htio osamostaliti i živjeti sam. Kako mi je otac studirao u Zagrebu, tako sam i ja nekako odlučio krenuti na ekonomiju ili novinarstvo na politologiji i u konačnici ipak završio na ekonomiji. Te dane pamtim kao i one gimnazijske, kao vrlo poticajne jer smo imali priliku uz standardni program raditi i neke dodatne aktivnosti koje ti otvaraju nove prilike. Tako sam s mojim najboljim prijateljem iz tih dana Tomislavom Perakom osnovao konzultantsku kuću nakon što smo završili marketing i radili za neke od najvećih klijenata u Hrvatskoj.
Kako ste došli na ideju bavljenja marketingom?
Prvo sam diplomirao na Višoj ekonomskoj i to u području financija, ali nekako nisam osjećao da je to ono što sam ja htio raditi. Nakon toga sam, potaknut od strane tadašnje djevojke Tihane, upisao nastavak studiranja na Ekonomskom fakultetu i izabrao nekoliko izbornih predmeta iz područja marketinga zbog sjajnih profesora koje su mi preporučili i shvatio da je to ono čime se ja u životu želim baviti. Tako da sam, u konačnici, diplomirao u području marketinga, postao demonstrator na fakultetu, dobio priliku da ostanem na fakultetu, postao profesor i evo sad sam još uvijek tu. Na fakultetu sam zaista imao sjajnu ekipu koja nije samo partijala već smo zaista živjeli tu marketinšku priču i danas su članovi te ekipe redom uspješni nositelji poslova kojima se bave.
Pamtite li bezbrižan studentski život ili ste pak morali raditi dok ste studirali?
Naravno da nije bilo sve sjajno. Pred kraj studiranja nastupila je kriza pa mi se studiranje malo odužilo jer sam morao odradjivati razne poslove kako bih si osigurao nešto dodatnih financijskih sredstava pa sam tako slagao jogurte u hladnjači za 18,5 kn što je značilo ustajanje u 5 svaki dan, popucane prste… ali to me naučilo što znači ne imati i krenuti od nule. Slaganje jogurta naučilo me još nešto važno za moja daljnja poslovna razmišljanja kao npr. kako funkcioniraju potrošači, odnosno kako kupuju, kako biraju, kako kad ljepše složim proizvode oni bolje idu…
Kako ste donijeli konačnu odluku o smjeru kojim ćete ići u svom profesionalnom radu?
Tijekom studiranja bavio sam se i poslovima vezanim za računala što mi je omogućilo da se usmjerim na digitalizaciju i zato danas vodim jedan od najuspješnijih studija za digitalni marketing u Hrvatskoj na Ekonomskom fakultetu. U ovom kontekstu moram spomenuti moju mentoricu za magistarski rad i doktorat, profesoricu Ozretić Došen, koja je također porijeklom iz Splita i koja me je zapravo pozvala da ostanem raditi na fakultetu.
Je li Vas bilo strah rizika koji dolazi s ulaganjem novca u otvaranje biznisa za koji ne znate hoće li biti uspješan?
Nikad ne znate sa sigurnošću kako će u konačnici završiti vaše ulaganje. Uvijek će biti i onih lošijih, ali i boljih dana. Uz rad na fakultetu, s prijateljem sam odlučio otvoriti i konzultantsku tvrtku koja smo nazvali ZAGRIZI d.o.o. i počeli pomagati kompanijama u marketingu. Nije bilo uvijek lako ni uspješno, ali danas jako puno projekata mogu zahvaliti svoj uspjeh upravo tom našem biznisu. Ono što je važno da znate jest da, koji god fakultet da završite, uvijek se morate nastaviti usavršavati i zapravo cijeli život učiti jer uvijek ima nekih novih stvari za naučiti.
Predajete li samo na Ekonomskom fakultetu?
Ne predajem samo na Ekonomskom fakultetu. Zanimljivost je da danas već šest godina predajem na fakultetu na kojem sam bio na edukaciji kao doktorski student i nisam mogao ni sanjati takvu projekciju povratka na taj fakultet. Godine 2013. pozvan sam predavati na fakultetu u Budimpešti i to po prvi put na engleskom jeziku. Bez obzira na predavačko iskustvo ipak je postojala jedna vrsta treme, no to je postala prilika za brojna druga predavanja u inozemstvu i iskustva predavanja studentima različitih nacija iz različitih djelova svijeta kao i prilika za sjajne suradnje. Pa je tako iz jedne timske suradnje kolega iz raznih zemalja koja se dogodila u Rumunjskoj proizišlo objavljivanje nekih od naših najuspješnih zajedničkih radova kao i knjiga koju sam upravo poklonio s posvetom svojoj srednjoškolskoj mentorici prof. Palčić, a bavimo se temom kako iskoristiti kritiku za jačanje snage branda /marke. Danas smo na poseban način povezani i doživljavamo se gotovo kao obitelj. Osim rada na fakultetu, sudjelujem i na stručnim konferencijama na kojim imam priliku pokazati da ono što predajem znam i primjeniti u stavrnom životu na tržištu. To mi je pomoglo da se otvore neke nove mogućnosti. Zanimljivo je iskustvo s jedne ljetne škole u Ljubljani na kojoj sam u okviru Erasmusa došao besplatno predavati i svi su me uvjeravali da mogu bolje iskoristiti vrijeme, ali se na kraju ispostavilo da je to bio odličan potez jer je u konačnici iznjedrilo pozive i suradnje na tri fakulteta na kojima danas predajem. Dakle, pouka je da treba biti otvoren za različite suradnje i ne imati predrasude jer nikad ne znate gdje se nalazi neka prilika upravo za vas.
Kako ste kao profesor doživjeli ovo pandemijsko vrijeme s obzirom da nije bilo studenata na fakultetu?
Pandemijsko vrijeme svima nam je teško palo jer nismo imali priliku direktne suradnje, ali je mene još više povezalo s mojim studentima. Izuzetno sam ponosan na naše studente koji rasturaju na svim natjecanjima iz digitalnog marketinga. U marketingu znamo reći da ako se baviš marketingom, a pritom se ne zabavljaš, onda radiš nešto krivo. Rekao bih da to vrijedi zapravo za sve u životu.
Što je marketing?
U pravilu se misli da je marketing samo oglašavanje, ali ispod tog nazivnika je toliko još toga. Za mnoge stvari koje vas okružuju niste ni svjesni koliko su pod utjecajem marketinga. Marketing možemo promatrati kao alat kojeg drži čovjek i koji njime može raditi vrlo korisne stvari, ali može imati i negativnih utjecaja. To je vrlo moćan alat i kad ga dobro znate, možete raditi ogromne stvari ne samo u biznisu, veći i u politici, međuljudskim odnosima, osobito u prodajnim tehnikama kada uopće niste svjesni da ih netko primjenjuje na vas. Onda se sve svodi na to tko taj alat ima u rukama – dobri ili manje dobri ljudi. U konačnici, možda ćete pokretati svoj biznis ili ćete se nuditi kao posloprimci pa će vam i tada marketing imati važnu ulogu. Digitalni se marketing bavi kako prodati više služeći se platformama kao što su Instagram, Tik-Tok, FB itd i jedna stvar, koja me iznenađuje, jest da živimo u vrijeme kad je tehnologija najnaprednija, a najmanje znamo kako zapravo funkcionira. Na primjer često se misli da su Instagram, FB ili Tik-Tok besplatnI, ali nisu jer plaćamo svojim vremenom i svojom pažnjom i na taj način mi postajemo proizvod. Što više koristimo te platforme, omogućujemo im da zarađuju na oglašavaju i uzimaju naše vrijeme jer se ne možemo fokusirati na nešto drugo. Dakle, plaćamo vremenom. Preporučam u ovom kontekstu obavezno pogledati film Social dilemma.
Kakvo je Vaše iskustvo s dionicama te mislite li da je pandemija utjecala na financijski svijet?
Prve sam dionice kupio 12. ožujka 2020. godine. Ako se sjećate, 13. ožujka bio je početak lockdowna i burze su se iznenadno srušile. Cijena dionica pala je na 50%, a jedini je razlog bila panika. Ljudi koji su u dionice ulagali godinama, tada su ih počeli prodavati jer je nastala opća panika. Otišao sam na zagrebačku burzu, otvorio brokerski račun i kupio dionice HT-a i Podravke. Na svemu tome sam zaradio 60%. Taj novac koji sam zaradio netko je drugi izgubio zbog panike.
Kakav biste dali savjet mladima što se tiče kupnje dionica?
Nemojte se nikad upuštati u nešto što ne razumijete do srži. Mladi često misle da će na tome stvoriti bogatstvo. Neki i stvore, ali samo zato što su imali sreće. Najrizičnija su opcija kriptovalute, ali biste svakako trebali imati par tisuća eura da biste počeli razmišljati o ulaganju. Ja sam tek u 42-oj godini života prvi put uložio u dionice, kada sam stekao puno iskustva i smatrao da je to isplativo.
Gdje se vidite u budućnosti, nakon mirovine?
Danas je teško reći gdje ćeš biti i što ćeš raditi već sutra. No, kad radiš na fakultetu uglavnom ostaneš do kraja. Ja se vidim na Ekonomskom fakultetu, ali i u međunarodnom okruženju i suradnjama. Ono što ću svakako pokušati napraviti jest smanjiti količinu operativnog posla, a povećati količinu menadžerskog posla u smislu vođenja projekta, a da ne moram baš voditi I operativne poslove. Ali ne mogu reći da će doista biti tako na kraju. Nisam mislio ni da ću sa svojom suprugom 2019. pokrenuti potpuno novi biznis i da će nas u samom početku “pokositi” pandemija, ali evo još uvijek imamo zajedničku dječju igraonicu u Zagrebu koja se temelji na nestrukturiranoj dječjoj igri i vjerujemo da će sad sve krenuti na bolje.
I poruka za kraj?
Puno se toga događa oko vas, otvorite se prilikama, komunicirajte…
