Svjetski dan tla obilježava se 5. prosinca od 2013 g. Obilježavanjem Svjetskog dana tla želi se pojačati svijest o životno važnoj ulozi tla i tako zaustavi negativni trend lošeg gospodarenja te osigura veća produktivnost u skladu s potrebama stanovništva.
Organizacija za hranu (FAO) podržala je formalno uspostavljanje WSD-a kao globalne platforme za podizanje svijesti o važnosti tla. Dan 5.prosinca izabran je kao datum jer odgovara službenom rođendanu pokojnog kralja Bhumibol Adulyadeja, tajlandskog kralja, koji je bio jedan od glavnih zagovornika ove inicijative.
Zaštita i čuvanje tla jednako je velikog značaja kao i zaštita vode i kisika jer izravno utječe na kvalitetu naših života.
Biljke njeguju čitav svijet stvorenja u tlu koja zauzvrat hrane i štite biljke. Ova raznolika zajednica živih organizama održava tlo zdravim i plodnim. Ovaj ogromni svijet čini biološku raznolikost tla i određuje glavne biogeokemijske procese koji omogućavaju život na Zemlji.
Najveće prijetnje tlu su:
- prenamjena zemljišta (izgradnja industrijskih i urbanih objekata, aerodroma, prometnica…)
- erozija (voda, vjetar, požar…)
- smanjenje organskih tvari u tlu
- degradacija strukture
- onečišćenje (odlaganje otpada, ispuštanje kemikalija…)
- salinizacija ili zaslanjivanje tla
- dezertifikacija tla (klimatske promjene, ljudski faktor)
- poplave
- klizišta
- smanjenje bioraznolikosti
- suvremena industrijska proizvodnja itd.
Problem je napokon prepoznat jer postali smo svjesni u kakvom je stanju naše najveće dobro, jedno od temelja života na Zemlji. O kvaliteti tla se govori na globalnoj razini, a kada je riječ o Europskoj uniji, njegova obnova dio je zelenog plana i strategija od polja do stola te bioraznolikosti. Manje pesticida i gnojiva, poticanje ekološke proizvodnje, digitalizacije, upravljanje ugljikom i njegovo skladištenje u tlu samo su neki od ciljeva ovog plana. Također Ujedinjeni narodi, koji su ustanovili obilježavanje ovog dana, provode kampanju pod nazivom „Očuvajmo tlo živim, zaštitimo bioraznlikost tla,“
Jedna od važnijih, a jeftinih mjera koje svaki pojedinac može poduzeti jest sadnja različitih vrsta trava, grmova i drveća.
Ne moramo ljubiti zemlju po kojoj hodamo, samo trebamo biti dobri prema njoj kako bi nas još dugo mogla hraniti. Koliko joj uzmemo, toliko joj i damo.
