Depresija i anksioznost poremećaji su psihe o kojima se ne priča dovoljno. Ozbiljna su tema koju društvo zanemaruje, a itekako utječu na pojedinca i njegove svakodnevne potrebe i ponašanja. Sve više studija pokazuju pojačanu anksioznost i depresiju kod mladih u Hrvatskoj, ali tema mentalnog zdravlja i dalje je obilježena brojnim stigmama, stidom i sramotom.
Možda ste se već susreli s nekim od ovih poremećaja u vašoj okolini, ali niste bili svjesni da jeste. U današnje su vrijeme sve češća pojava, no što su zapravo anksioznost i depresija?
Depresija je itekako ozbiljna bolest
Svi mi depresiju povezujemo s tugom ili nekim tužnim događajem. Međutim, depresija je nešto puno ozbiljnije. Depresija je bolest koja nastaje kada tuga prevlada osobu, dovoljno je izražena i dugotrajna da ometa normalna ponašanja i razmišljanja. Prate ju loša raspoloženja i burne reakcije te promjena apetita s vidljivom promjenom težine. Depresivne su osobe uvijek umorne, koliko god one spavale, a u većini slučajeva imaju poremećaj sna. Osjećaju stalnu krivnju, gube samopouzdanje, razdražive su i dekoncentrirane. Depresivne osobe stalno razmišljaju o samoubojstvu, što nikako nije i ne smije biti rješenje.
Stanje tjeskobe i nelagode
Anksioznost nije bolest kao depresija, to je stanje, to jest osjećaj tjeskobe i nelagode. Javlja se u stresnim i neugodnim situacijama i socijalnoj interakciji. Česta je pojava u školi prije važnog ispita ili kod prvaša pri upoznavanju s profesorima i novim kolegama. Simptomi su mučnine, ubrzan rad srca i povišen tlak, teškoće s disanjem, drhtanje, gubitak koncentracije, znojenje te hiperventilacija.
Anksiozne osobe nailaze na problem s poremećajem jer su za njih i normalne stvari teške. Na primjer, anksioznim je osobama teško biti na javnom prostoru, u javnom prijevozu, s puno nepoznatih ljudi te se često povuku u sebe, isključene su za ostale ljude. Nerijetko nađu nešto s čime će si odvući pažnju, nakit ili privjesak, te se igraju s tim kako bi im vrijeme što brže prošlo i kako ne bi obraćali pažnju na druge ljude. Ako ih u takvom stanju nešto pitamo, oni se neće moći usredotočiti na postavljeno pitanje.
Anksioznost naša svagdašnja
Ukoliko se vašem kolegi iz razreda prije usmenog ispitivanja znoje dlanovi, drhte mu ruke ili možda stalno ponavlja kako neće dobro proći na usmenom, priđite mu i ohrabrite ga. Upravo je to napadaj anksioznosti. Ako ste na primjer vi došli u školu nakon dobro prospavane noći, a i dalje ste umorni i dok svi paničare oko nekog ispita, vi samo razmišljate kako biste zaspali, to isto može biti anksiozni napadaj. Umor je odgovor organizma na stres. Znajte da ćete, nakon tog ispita, biti odmorni i spremni za nastavak dana.
Uzroci su razni
Uzroci su ovih poremećaja razni. To mogu biti neke veće životne promjene, gubitak drage osobe, neki drugi osobni problem ili velika izloženost stresu. U novije doba uzrok mogu biti i društvene mreže, sadržaj na društvenim mrežama i prevelika ovisnost o tehnologiji. Manjak tjelesnih aktivnosti također može biti uzrok, zato što nam tjelesne aktivnosti povećavaju samopouzdanje.
Razgovor kao najbolje rješenje
Ovi problemi najbolje se rješavaju razgovorom. Međutim, najsigurnije je i najbolje potražiti pomoć kod stručne osobe, no i razgovori s bližnjima pomažu.
Problem je mladih to što ih je sram potražiti pomoć. Boje se osude društva. Zato malo obratite pažnju na ljude u vašoj okolini. Ako osjetite i primijetite ovakvo ponašanje, reagirajte dok nije prekasno.
